/januar 2016.
Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948) diplomirao je filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je suosnivač je i dugogodišnji urednik pozorišnog časopisa “Prolog”. Duži boravci u Nemačkoj, Austriji i Francuskoj.
Aktivan u različitim žanrovima. Prozu objavljuje od 1966. Od 1969. godine do danas deluje kao dramatičar, pišući dramske tekstove kontinuirano, što se ne može reći i za izvođenja.
Prevođen i igran u inostranstvu. Neka izvođenja: Minigolf, 1968, Kamov, smrtopis, 1978, Hrvatski Faust, 1982, Confiteor, 1984, Bauhaus, 1990, Zmijin svlak, 1994, Utjeha sjevernih mora, 1997, Kod Bijelog labuda, 1999, Peto evanđelje, 2004, Kosti u kamenu /Tito/, 2007, Moja draga Tilla (lutke), 2010, Enciklopedija izgubljenog vremena, 2011, Kako je Dunda spasila domovinu, 2012.
Od 1994. do 2014. bio je aktivan kao kolumnista riječkog “Novog lista” (Opasne veze). Izbor iz kolumni objavljen je u dvema knjigama: Kardinalna greška, Novi list-Adamić, Rijeka 1999, Umrijeti pod zvijezdom, Novi list-Adamić, Rijeka 2005. Izabrana djela u devet svezaka izašla su kod Prometeja, Zagreb 2005-2007. Poslednji dramski tekst: Svjetlucanje kome, časopis Forum, sv. 1-3 , Zagreb 2015.
U 2015. godini objavio je roman Doba mjedi, priču o dvoje ljudi u turbulentnom istorijskom kontekstu pred i nakon Drugog svetskog rata, i teškom nasleđu koje su sa sobom nosili.